Kako se izboriti sa stresom?

stres

Last updated on October 29th, 2026 at 01:25 pm

Kratkotrajni stres može nam pomoći da budemo budniji, brže reagujemo i usmerimo pažnju na važan zadatak...

Stres  je prirodna psihička i telesna reakcija na situacije koje doživljavamo kao zahtevne, neizvesne ili ugrožavajuće. Može se javiti zbog problema na poslu, porodičnih obaveza, bolesti ili finansijskih poteškoća, ali i tokom pozitivnih promena kao što su venčanje, preseljenje ili rođenje deteta.

Kratkotrajni stres može nam pomoći da budemo budniji, brže reagujemo i usmerimo pažnju na važan zadatak. Problem nastaje kada stres traje dugo, kada su zahtevi veći od naših trenutnih mogućnosti ili kada nemamo dovoljno vremena za odmor i oporavak.

Tada stres može uticati na san, koncentraciju, raspoloženje, odnose, ponašanje i fizičko zdravlje.

Šta je stres i kako nastaje?

Kada procenimo da se nalazimo pred opasnošću ili velikim izazovom, aktiviraju se sistemi koji pripremaju organizam za odgovor. Ova reakcija često se naziva odgovorom „bori se ili beži“.

Tokom stresne reakcije mogu se javiti:

  • ubrzan rad srca;
  • brže i pliće disanje;
  • napetost mišića;
  • pojačano znojenje;
  • povećana budnost;
  • privremeno povećanje krvnog pritiska;
  • promena apetita i varenja.

U reakciji učestvuju autonomni nervni sistem i hormoni poput adrenalina i kortizola. Njihova uloga nije negativna sama po sebi: oni pomažu organizmu da obezbedi energiju i prilagodi se trenutnom zahtevu.

Nakon završetka stresne situacije organizam se najčešće postepeno vraća u mirnije stanje. Ako se stresne situacije neprekidno smenjuju ili traju dugo, mogućnosti za oporavak mogu biti smanjene.

Koji su simptomi stresa?

Stres se može ispoljiti kroz fizičke simptome, misli, emocije i promene ponašanja.

Psihički i emocionalni simptomi

Mogu se javiti:

  • osećaj preplavljenosti;
  • razdražljivost;
  • zabrinutost i napetost;
  • teškoće sa koncentracijom;
  • zaboravnost;
  • otežano donošenje odluka;
  • ubrzane ili nametljive misli;
  • osećaj gubitka kontrole;
  • smanjena motivacija;
  • tuga ili emocionalna iscrpljenost.

Kada među simptomima dominiraju unutrašnji nemir, razdražljivost i nemogućnost opuštanja, pročitajte detaljnije kako se ispoljavaju nervoza i napetost.

Fizički simptomi stresa

Fizički simptomi mogu uključivati:

  • glavobolju ili vrtoglavicu;
  • napetost i bol u mišićima;
  • ubrzan ili snažan rad srca;
  • nelagodnost u grudima;
  • probleme sa varenjem;
  • mučninu;
  • promene apetita;
  • poremećaje sna;
  • umor;
  • smanjenu seksualnu želju.

Promene ponašanja

Kod nekih ljudi stres može dovesti do:

  • povlačenja iz društva;
  • odlaganja obaveza;
  • prejedanja ili smanjenog unosa hrane;
  • većeg korišćenja alkohola, cigareta ili drugih supstanci;
  • izbegavanja ljudi i situacija;
  • čestih konflikata;
  • rada bez dovoljno odmora.

Slične simptome navode Svetska zdravstvena organizacija i britanska Nacionalna zdravstvena služba – NHS. WHO posebno upozorava da hronični stres može pogoršati postojeće zdravstvene probleme i povećati korišćenje alkohola, duvana i drugih supstanci.

Simptome ne treba automatski pripisivati stresu. Bol u grudima, otežano disanje, gubitak svesti, novonastale srčane tegobe i drugi intenzivni ili nagli simptomi zahtevaju medicinsku procenu.

Više o mogućoj povezanosti ovih simptoma i stresa pročitajte u tekstu Bol u grudima od stresa i kako se zaštititi.

Koja je razlika između akutnog i hroničnog stresa?

Akutni stresHronični stres
Javlja se kao odgovor na konkretnu situacijuTraje nedeljama, mesecima ili duže
Obično je kratkotrajanPovezan je sa dugotrajnim pritiscima
Može povećati budnost i spremnost za reagovanjeMože dovesti do iscrpljenosti i problema sa funkcionisanjem
Smanjuje se kada situacija prođeNe prestaje lako jer stresor i dalje postoji ili se ponavlja

Primer akutnog stresa može biti važan razgovor, kašnjenje na avion ili iznenadni problem na poslu.

Hronični stres može biti povezan sa dugotrajnim finansijskim problemima, konfliktima, brigom o bolesnoj osobi, nesigurnim radnim uslovima ili neprekidnim preopterećenjem obavezama.

Da li postoji pozitivan stres?

Nisu sve stresne situacije nužno negativne. Određeni izazovi mogu biti uzbudljivi, motivišući i podstaći nas da učimo ili razvijamo nove sposobnosti.

Ipak, nije dovoljno samo odlučiti da ćemo stres „posmatrati pozitivno“. Na reakciju utiču mnogi faktori:

  • intenzitet i trajanje zahteva;
  • prethodna iskustva;
  • osećaj kontrole;
  • fizičko i psihičko zdravlje;
  • dostupna podrška;
  • vreme za odmor;
  • realne posledice situacije.

Promena načina razmišljanja može nekim ljudima pomoći da određeni izazov dožive kao savladiviji, ali ne može ukloniti objektivno teške okolnosti niti zameniti praktično rešavanje problema.

Šta najčešće izaziva stres?

Uzroci stresa razlikuju se od osobe do osobe. Česti spoljašnji uzroci su:

  • smrt ili bolest bliske osobe;
  • razvod ili partnerski problemi;
  • gubitak posla;
  • finansijske poteškoće;
  • stres na poslu i nesigurni radni uslovi;
  • bolest ili povreda;
  • briga o članu porodice;
  • preseljenje;
  • roditeljske obaveze;
  • obrazovni i poslovni rokovi;
  • diskriminacija, nasilje ili nesigurnost;
  • nedostatak socijalne podrške.

Stres mogu pojačati i unutrašnji obrasci kao što su:

  • perfekcionizam;
  • teško postavljanje granica;
  • nerealna očekivanja;
  • stalna potreba za kontrolom;
  • izražena samokritičnost;
  • strah od greške;
  • teško podnošenje neizvesnosti.

Navođenje ovih obrazaca ne znači da je osoba sama kriva za stres. Stres često nastaje kroz kombinaciju životnih okolnosti, načina razmišljanja i raspoloživih mogućnosti za suočavanje sa problemima.

Kako stres utiče na zdravlje?

Povremena stresna reakcija predstavlja normalan deo funkcionisanja. Međutim, dugotrajan stres može uticati na psihičko i fizičko zdravlje.

Može doprineti:

  • problemima sa spavanjem;
  • anksioznosti i razdražljivosti;
  • pogoršanju depresivnih simptoma;
  • glavoboljama i mišićnoj napetosti;
  • problemima sa varenjem;
  • smanjenoj koncentraciji;
  • iscrpljenosti;
  • nezdravim načinima suočavanja, kao što su alkohol, pušenje ili prejedanje;
  • pogoršanju postojećih zdravstvenih tegoba.

Stres nije jedini uzrok ovih problema. Na zdravlje istovremeno utiču genetika, životne navike, socijalni uslovi i druga zdravstvena stanja. Više o mogućim zdravstvenim posledicama dugotrajnog stresa pročitajte u tekstu Bolesti koje nastaju od stresa.

Da li stres podiže krvni pritisak?

Tokom akutnog stresa srce može raditi brže, krvni sudovi mogu privremeno promeniti tonus, a krvni pritisak porasti. Kada stresna situacija prođe, pritisak se kod većine ljudi vraća prema uobičajenim vrednostima.

Odnos hroničnog stresa i trajno povišenog krvnog pritiska složeniji je. Stres može doprineti ponašanjima koja povećavaju rizik od hipertenzije, kao što su:

  • nedovoljno kretanja;
  • nekvalitetna ishrana;
  • prekomerna upotreba alkohola;
  • pušenje;
  • nedostatak sna;
  • neredovno uzimanje propisane terapije.

Američko udruženje za srce navodi da stres može doprineti faktorima rizika za visok krvni pritisak i preporučuje redovno kretanje, dovoljno sna i druge zdrave navike kao deo upravljanja stresom.

Tehnike upravljanja stresom mogu biti korisna podrška, ali ne predstavljaju zamenu za merenje krvnog pritiska, lekarski pregled ili propisanu terapiju.

Šta su hormoni stresa?

U stresnoj reakciji učestvuje više hormona i neurotransmitera. Najpoznatiji su adrenalin, noradrenalin i kortizol.

Adrenalin i noradrenalin

Adrenalin i noradrenalin učestvuju u brzoj reakciji organizma na izazov. Mogu doprineti:

  • ubrzanju rada srca;
  • povećanju budnosti;
  • usmeravanju protoka krvi ka organima i mišićima koji su u tom trenutku važni;
  • privremenom povećanju krvnog pritiska;
  • bržoj dostupnosti energije.

Njihovo lučenje u stresnoj situaciji je normalno i ne treba ga posmatrati kao trovanje organizma.

Kortizol

Kortizol je hormon koji proizvode nadbubrežne žlezde. Učestvuje u:

  • regulaciji metabolizma;
  • kontroli dostupnosti energije;
  • imunskim i zapaljenskim procesima;
  • regulaciji krvnog pritiska;
  • dnevnom ritmu budnosti i sna;
  • prilagođavanju organizma na stres.

Kortizol prirodno varira tokom dana. Njegov nivo je obično viši ujutru, a niži uveče, mada na njega utiču san, bolest, fizička aktivnost, lekovi i brojni drugi faktori.

Zbog toga se na osnovu osećaja napetosti ne može zaključiti da osoba ima „visok kortizol“. Testiranje kortizola nije uobičajen test za utvrđivanje svakodnevnog stresa i radi se kada lekar sumnja na određeni hormonski poremećaj.

Kako smiriti adrenalin?

Ne postoji potreba da adrenalin „izbacujemo“ ili neposredno kontrolišemo. Organizam ga prirodno razgrađuje nakon završetka stresne reakcije.

Kada osećate uznemirenost, možete pokušati da smanjite ukupnu aktivaciju organizma:

  • zastanite i proverite da li ste bezbedni;
  • usporite disanje bez forsiranja dubokog udaha;
  • opustite vilicu i spustite ramena;
  • usmerite pažnju na stopala i oslonac tela;
  • napravite kratku, laganu šetnju;
  • smanjite dodatnu stimulaciju, ako je moguće;
  • izbegavajte novu dozu kofeina ili nikotina;
  • razgovarajte sa osobom kojoj verujete.

Ako su snažno lupanje srca, bol u grudima, gušenje ili vrtoglavica novi ili intenzivni, nemojte pretpostaviti da je uzrok samo adrenalin ili stres.

Kako smanjiti stres?

Efikasno upravljanje stresom obično podrazumeva kombinaciju praktičnih promena i veština za regulisanje reakcije.

Prepoznajte izvor stresa

Pokušajte da odredite:

  • šta tačno stvara najveći pritisak;
  • šta možete da promenite;
  • šta trenutno nije pod vašom kontrolom;
  • kome možete da se obratite za pomoć;
  • koje obaveze možete da odložite, odbijete ili delegirate.

Tehnike opuštanja mogu pomoći, ali ne mogu zameniti rešavanje problema koji je moguće rešiti.

Odredite prioritete

Veliki problem podelite na manje korake. Umesto da pokušavate da rešite sve odjednom, izaberite jedan konkretan zadatak koji možete završiti.

Plan treba da bude ostvariv. Preduga lista novih obaveza može postati dodatni izvor stresa.

Uvedite redovno kretanje

Šetnja, plivanje, ples, vožnja bicikla, vežbe snage ili druga aktivnost koja vam odgovara mogu pomoći raspoloženju, snu i lakšem suočavanju sa stresom.

Cilj nije da stres „izbacite“ iz tela, već da podržite opšte zdravlje i obezbedite redovne periode kretanja i oporavka.

Vodite računa o snu

Pokušajte da odlazite na spavanje i ustajete u približno isto vreme. Smanjite kasno korišćenje kofeina, alkohola i ekrana ako primećujete da vam otežavaju uspavljivanje.

Stres može pogoršati san, dok nedostatak sna može povećati osetljivost na stres. Zbog toga je korisno raditi na oba problema istovremeno.

Obratite pažnju na kofein, alkohol i nikotin

Kofein i nikotin mogu pojačati lupanje srca, drhtanje i unutrašnji nemir. Alkohol može kratkotrajno stvoriti osećaj opuštanja, ali kasnije pogoršati san, raspoloženje i anksioznost.

Održavajte kontakte sa drugim ljudima

Razgovor sa osobom od poverenja može pružiti emocionalnu podršku i pomoći da problem sagledate iz drugog ugla.

NHS među korisnim načinima za smanjenje stresa navodi fizičku aktivnost, usmeravanje na ono što možemo kontrolisati, povezivanje sa drugim ljudima i izbegavanje nezdravih načina suočavanja.
Pogledajte preporuke NHS-a za smanjenje stresa.

Isprobajte tehnike relaksacije

Nekim ljudima mogu pomoći:

  • mirno i usporeno disanje;
  • progresivno opuštanje mišića;
  • vođena imaginacija;
  • joga;
  • meditacija;
  • mindfulness vežbe.

Američki Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje navodi da tehnike relaksacije, meditacija i pojedini drugi pristupi uma i tela mogu biti korisni u upravljanju simptomima stresa. Ako želite da odmah isprobate neku od praktičnih tehnika, pogledajte naše vežbe protiv stresa. Za određena stanja koriste se kao dopuna drugim oblicima lečenja.

Kako mindfulness može pomoći kod stresa?

Mindfulness podrazumeva svesno usmeravanje pažnje na iskustvo u sadašnjem trenutku, uz otvoren i neosuđujući odnos prema mislima, emocijama i telesnim senzacijama.

Kada smo pod stresom, pažnja često automatski odlazi ka brigama o budućnosti, pretpostavkama i mogućim negativnim ishodima. Mindfulness vežbanje može pomoći da primetimo takve misli bez trenutnog reagovanja na svaku od njih.

Na primer, umesto da se potpuno poistovetimo sa mišlju „Neću biti na visini zadatka“, možemo primetiti:

„Pojavila se misao da neću uspeti.“

Ili, umesto automatskog pokušaja da potisnemo neprijatnost:

„Primećujem da su napetost i strah trenutno prisutni.“

Takvo posmatranje može stvoriti prostor između iskustva i reakcije. Cilj nije da neprijatne misli i emocije odmah nestanu, već da ih jasnije prepoznamo i odgovorimo promišljenije.

Strukturisani programi, kao što je mindfulness program za smanjenje stresa, obično ne podrazumevaju samo meditaciju. Mogu uključivati razgovore, vežbe svesnog kretanja i načine primene naučenih veština u stresnim situacijama. To objašnjava i američki Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje.

Mindfulness nije zamena za lekarski pregled, psihoterapiju ili rešavanje objektivnih izvora stresa. Više o strukturisanom programu možete pročitati na stranici Mindfulness program za kontrolu stresa.

Kada treba potražiti stručnu pomoć?

Razgovarajte sa lekarom, psihologom ili psihoterapeutom ako:

  • stres traje nedeljama ili mesecima;
  • ne možete da obavljate svakodnevne obaveze;
  • imate dugotrajne probleme sa spavanjem;
  • osećate stalnu anksioznost, intenzivnu zabrinutost ili beznađe;
  • povlačite se iz odnosa;
  • imate česte napade intenzivnog straha;
  • koristite alkohol, lekove ili druge supstance da biste izdržali;
  • postoje fizički simptomi koje još nije procenio lekar;
  • imate misli o samopovređivanju ili samoubistvu.

Ako postoji neposredna opasnost od samopovređivanja ili samoubistva, pozovite Hitnu pomoć na broj 194 ili Nacionalnu SOS liniju za prevenciju samoubistva 011/7777-000.

Najčešća pitanja o stresu

Kako se najbrže osloboditi stresa?

Ne postoji tehnika koja trenutno uklanja svaki stres ali se može vežbom uvesti novi način reagovanja u stresnim situacijama. U stresnoj  situaciji mogu pomoći kratka pauza, mirnije disanje, opuštanje mišića, lagana šetnja ili razgovor sa osobom od poverenja. Za dugotrajan stres važno je raditi i na njegovom uzroku.

Kako stres utiče na telo?

Tokom stresa mogu se ubrzati puls i disanje, napeti mišići, promeniti varenje i privremeno povećati krvni pritisak. Kod dugotrajnog stresa mogu se javiti problemi sa snom, umor, glavobolje, razdražljivost i pogoršanje postojećih zdravstvenih tegoba.

Da li stres podiže krvni pritisak?

Akutni stres može privremeno povećati krvni pritisak. Hronični stres može doprineti faktorima koji povećavaju rizik od hipertenzije, ali nije jedini uzrok trajno povišenog pritiska.

Kako smanjiti kortizol?

Kortizol je neophodan hormon koji prirodno varira tokom dana. Umesto pokušaja da samostalno „snižavamo kortizol“, korisnije je raditi na kvalitetu sna, redovnom kretanju, smanjenju izvora stresa i zdravim načinima suočavanja. Sumnju na hormonski poremećaj procenjuje lekar.

Koji su simptomi visokog kortizola?

Simptomi se ne mogu pouzdano pripisati visokom kortizolu bez medicinske procene. Dugotrajno patološki povišen kortizol može biti povezan sa specifičnim endokrinološkim poremećajima, koji se dijagnostikuju odgovarajućim testovima, a ne na osnovu svakodnevnog osećaja stresa.

Da li je stres uvek štetan?

Ne. Kratkotrajna stresna reakcija može nam pomoći da odgovorimo na izazov. Rizik se povećava kada je stres veoma intenzivan, dugo traje ili kada nemamo dovoljno podrške i vremena za oporavak.

Da li mindfulness smanjuje stres?

Mindfulness se pokazao kao vrlo dobar način za kontrolu stresa i može pomoći u  ranijem prepoznavanju stresne reakcije i promene odnos prema zabrinjavajućim mislima i neprijatnim senzacijama. Efekti se razlikuju, a mindfulness ne zamenjuje stručnu pomoć kada je ona potrebna.

Izvori

NCCIH: Meditation and mindfulness

Svetska zdravstvena organizacija: Stress

NHS: Get help with stress

NHS: Tips to reduce stress

American Heart Association: Managing stress to control high blood pressure

NCCIH: Mind and body approaches for stress

Vesna Kostic, osnivač BG joga Centra i centra za Mindfulness u Beogradu

Autor teksta je Vesna Kostić

Pročitajte više o autoru

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *