Fizički simtomi depresije
Depresija je kompleksno stanje koje trenutno pogađa milione ljudi širom sveta.
Depresija se najčešće povezuje ili posmatra kao niz promena na mentalnom i psihičkom planu kao što su: čest osećaj tuge, utučenost ili nedostatak volje i želje za aktivnostima, međutim, promene se ne dešavaju samo u procesu mišljenja ili na emocionalnom planu već se dešavaju i na fizičkom planu takođe.
Holistički pristupi lečenja smatraju da kada u umu postoji osećaj utučenosti – i telo je utučeno. Kada na primer tuga preovladava to se odražava i na spavanje, ishranu, disanje. Telo, um i emocije su neraskidivo povezani i svaka promena na bilo kom od ovih nivoa utiče i na sve ostale.
Ali dobra vest je da ako depresivna epizoda utiče na to da na primer telo postane tromo, proces se može dešavati i u suprotnom smeru, što je vrlo važno znati kada je lečenje depresije u pitanju. Menjajući telesni osećaj kroz na primer: kretanje, ishranu, vežbanje, jogu ili Mindfulness (kroz svesni pokret i disanje) otvaraju se vrata pozitivnoj promeni koja će se desiti i na ostalim nivoima: emocionalnom i mentalnom.
Razumevanje telesnih simptoma depresije može biti ključno u prepoznavanju svog trenutnog stanja, u većoj svesnosti o tome na kojoj tački se nalazite da biste lakše, ako je potrebno pomogli sebi, istražili neke nove metode, zatražili ili dobili pomoć.
Šta telo poručuje?
- Čest umor, slabost i nizak nivo energije
Jedan od najčešćih fizičkih simptoma depresije je uporan umor. Osobe sa depresijom često se osećaju iscrpljeno čak i nakon dugog sna. Ova hronična iscrpljenost može učiniti svakodnevne zadatke teškim čak i kada oni to objektivno nisu. Ponekad za odmor nije dovoljan samo san već je potrebno uključiti neke tehnike duboke relaksacije koje mogu da oslobode umor i vrate energiju i osećaj lakoće telu pa tako i umu. - Poremećaji spavanja
Depresija može poremetiti normalne obrasce spavanja, što dovodi do nesanice (teškoće sa uspavljivanjem ili ostajanjem u snu) ili hipersomnije – prekomernog spavanja.
http://www.minddisorders.com/Flu-Inv/Hypersomnia.html
Ovi problemi sa snom mogu pogoršati druge simptome depresije, stvarajući začarani krug koji je ponekad teško prekinuti. - Promene u apetitu i težini
Depresija može dovesti do značajnih promena u apetitu, što može rezultirati dobijanjem ili gubitkom težine. Nekada prejedanje može predstavljati oblik utehe, ali u nekim slučajevima potpuni gubitak apetita je i znak depresije. - Bolovi u telu, telesna napetost ili nelagodnost
Mnoge depresivne osobe doživljavaju ponekad neobjašnjive fizičke bolove, kao što su iznenadne ili dugotrajne glavobolje, bolovi u leđima ili bolovi u mišićima. Ova bol je stvarna i može biti iscrpljujuća, I ako često nema jasnog medicinskog uzroka. U Mindfulness pristupu ljudskom telu se smatra da je telo prava enciklopedija naših iskustava, da telo zapravo pamti i arhivira sva naša isksutva. Savremena istraživanja to takođe podržavaju, na primer, u novijem istraživanju “Depresija kao telesno iskustvo”koje su sprovele Maria Orphanidou, Irini Kadianaki i Cliodhna O’Connor
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10203992/#bibr49-10497323231154210
navodi se da telo zapravo, kada je depresija prisutna, prolazi svoje depresivne procese takođe. Idući korak dalje od biomedicinskih shvatanja tela kao objekta, ova studija osvetljava ulogu tela u iskustvima kao što je depresija ukazujući da telo zapravo “posreduje” u doživljaju iskustva i način na koji se u toku depresivnih epizoda doživljava telo – zapravo u velikoj meri oblikuje odnos prema iskustvu depresije ali i interakciju sa okruženjem. Sposobnost za kvalitetnu komunikaciju, obavljanje poslova ili negovanja relacija.
U drevnim sistemima kao što je joga na primer postoji izreka da: ”Radimo s telom da bismo radili s umom”. Kada je depresija u pitanju ponekad je teško suočavati se sa svojim mislima, stanjima, emocijama, mnogo je lakše zapravo raditi sa telom. Telo je zapravo mnogo “neutralnije”, a zbog međuzavisnosti tela uma i emocija, pozitivna promena i transformacija se može postići radeći sa bilo kojim od ovih aspekata. - Problemi sa varenjem
Depresija može uticati na probavni sistem, što dovodi do simptoma poput mučnine, dijareje, zatvora ili opšte nelagodnosti u stomaku bez vidljivog razloga. Ovi problemi mogu dodatno uticati na kvalitet života i doprineti ukupnom neprijatnom i često isrpljujućem iskustvu depresije. - Smanjen seksualni nagon
Smanjen interes za seks je još jedan fizički simptom depresije. Ovo može doneti napetost u odnosima i izazvati dodatni emocionalni stres. - Oslabljen imuni sistem
Hronični stres i depresija mogu oslabiti imuni sistem, čineći da sklonost ka infekcijama ili bolestima postane stalna. Ovo može stvoriti ciklus u kojem loše fizičko zdravlje pogoršava simptome depresije.
Kako se lečiti od depresije?
Razumevanje fizičkih simptoma depresije je ključno za holistički pristup lečenju. Ako vi ili neko koga znate doživljava ove simptome, važno je potražiti pomoć od zdravstvenog profesionalca. Depresija je izlečivo stanje, a prepoznavanje njenih fizičkih manifestacija je prvi korak ka oporavku.
Alternativni i holistički pristup
S obzirom da kako je napomenuto u tekstu rad sa telom može biti ponekad najneutralniji način za pravljenje pozitivne promene, blage joga vežbe predstavljaju pravi način za pokretanje, jačanje i harmonizovanje kako tela tako i nervnog sistema. Takođe, joga kroz korišćenje tehnika disanja pomaže da se nivo energije poveća, um oslobodi tuposti, letargije i napetosti a nervni sistem umiri. Ako prepoznajte da imate neke od simptoma depresije, nije preporučljivo da radite tehnike disanja sami već potražite iskusnog i za to obučenog instruktora joge, informišite se i obavezno napomenite da imate simptome depresije (postoje vežbe disanja koje kod depresije treba izbegavati).
Mindfulness kao alternativni metod za olakšavanje simptoma depresije i izbegavanje ponavljanja depresivnih epizoda
U Engleskoj je korišćenje Mindfulnessa u tretiranju depresije u širokoj primeni već nekoliko decenija, posebno u kliničkim centrima poput Oxford klinike. Uobičajeno je da 8-nedeljni Mindfulness program bude deo lečenja depresije, što zbog sjajnih rezultata što zbog umanjivanja mogućnosti ponavljanja depresivnih epizoda, što je za depresiju inače karakteristično (kako istraživanja ukazuju 70-80% je verovatnoća da će se depresivne episode, ako nisu pravilno lečene, ponovo vratiti). Mindfulness, kada se primenjuje kao terapja, smanjuje procenat relapse na 40%, kako ukazuju istraživanja. https://www.ox.ac.uk/news/2016-04-27-mindfulness-based-cognitive-therapy-linked-reduced-risk-depression-relapse
Mnoga istraživanja kao na primer istraživanje sprovedeno u medicinskom i istraživačkom centru u Georgetown-u ukazuju da Mindfulness MBSR 8-nedeljni program može biti efektan gotovo kao i lekovi kada je depresija u pitanju. https://gumc.georgetown.edu/news-release/mindfulness-based-stress-reduction-is-as-effective-as-an-antidepressant-drug-for-treating-anxiety-disorders/#:~:text=WASHINGTON%20(November%209%2C%202022),led%20by%20researchers%20at%20Georgetown
U tekstu su osim linkovanih korišćeni I rezultati sledećih istraživanja:
- Radley A. (2000). Health psychology, embodiment and the question of vulnerability. Journal of Health Psychology, 5(3), 297–304. 10.1177/135910530000500301 [PubMed] [CrossRef] [Google Scholar]
- Mindfulness-Based Cognitive Therapy linked to reduced risk of depression relapse Efficacy of Mindfulness-Based Cognitive Therapy in Prevention of Depressive Relapse: An Individual Patient Data Meta-analysis from Randomized Trials JAMA Psychiatry. Published online April 27, 2016. doi:10.1001/jamapsychiatry.2016.0076.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!